Iz štampe izašla knjiga „Tragika srpske razjedinjenosti“

U Zvorniku je nedavno iz štampe izašla knjige: „Tragika srpske razjedinjenosti“, autora Milorada Gutalja iz Zvornika. Knjiga je izašla u izdanju zvorničke firme „Eurografika“. U predgovoru je Gutalj napisao da tekstovi sabrani u knjizi „Tragika srpske razjedinjenosti“ nisu plod mašte autora, nego pokušaj da se opiše jedno vrijeme koje svjedoči o traženju izlaza tri naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka, koji su igrom istorijskih okolnosti i ratnog vihora od 1992. do 1995. godine ostali i dalje „zarobljeni“, doduše, u podijeljenoj zajednici, koju svaki na svoj način doživljava i tumači. Autor u svojim tekstovima tvrdi da političkoj čaršiji Sarajeva nedostaje, u najvećoj mjeri, razum da sagleda realno, a ne iracionalno, ustavno uređenje BiH i da prihvati Dejtonski mirovni sporazum, kojim je BiH podijeljena graničnom linijom na Republiku Srpsku i Federaciju BiH.

„Upravo, zbog osporavanja Dejtonskog uređenja BiH , nastali su tekstovi objavljeni u knjizi kojima se pokušavaju razotkriti želja političkog Sarajeva da sva dostignuća Dejtona „stavi“ pod noge i gradi BH državu po oporuci Alije Izetbegovića, koju je ostavio u ‘Islamskoj deklaraciji’“, navodi Gutalj.

Gutalj dalje kaže da muslimanska ili bošnjačka politička elita, okupljena oko Bakira Izetbegovića nastoji, nekad skriveno, ponekad otvoreno, ali konstantno uporno i precizno ciljano, ostvariti Alijinu oporuku i stvoriti državu po mjeri šerijata. Iz tih razloga sarajevska kuhinja neprestalno „mijesi“ i izmišlja političke probleme samo da bi osporila funkcionisanje Dejtonskog sporazuma, čime već dvadesetak godina, uz pomoć nekih stranih mentora, nastoji da održi političke tenzije do nivoa /ne/izdržljivosti, a sve u cilju da ostvari svoj zacrtani cilj – islamsku ili unitarnu BiH.

Magistar Stanislav Tomić napisao je u recenziji da Gutaljeva politička hronika, ili svežanj njegovih komentara i političkih aktuelnosti, vodi ka težnji srpskog naroda da ima svoju samostalnost na ovim prostorima, a to zapravo znači da želi sopstveni mehanizam političke i svake druge zaštite, koji se zove Republika Srpska. Gutalj se u jednom dijelu tekstova pita, ako bosanski muslimani nisu željeli da žive u zajedničkoj državi Jugoslaviji, uprkos tome što je u njoj BiH imala status republike, kako očkuju od Srba da žive u državi gdje su oni većina bez svoje republike?
„Vraćanje svih ovih pitanja, koja su i dalje na snazi u BiH, pokazuje nepoštovanje dejtonskog kompromisa i vraćanje na početne pozicije konflikta. Tako Gutalj primjećuje da ‘bosanski lonac’ treba zamijeniti ‘bosanskim tronošcem’, te da Dejtonski sporazum nije smetnja razvoju već dominaciji jednih nad drugim“, kaže Tomić.

Tomić dalje dodaje da Gutalj navodi da je potrebno da bošnjačka politička elita, napokon, prihvati činjenicu da je u Dejtonu nakon „porođajnih muka“ BiH na svijet donijela „dva djeteta“, Republiku Srpsku i Federaciju BiH, kojima je već po 20 i više godina, te da je sve očiglednije da poslije toliko godina nisu u pitanju sijamski blizanci. Tomić u recenziji smatra da Gutalj ne kritikuje samo politički narcizam Sarajeva, već i „sljepilo“ srskih predstavnika u zajedničkim institucijama u BiH, čiji refleks ne reaguje na ubode u onaj dio političkog tijela koji oni treba da predstavljaju.

„Gutalj naprosto ne vjeruje da su sarajevski ubodi političkim iglicama u Republiku Srpsku akupunktura od koje će se izliječiti BiH. Neke od tih, za BiH navodno ljekovitih, iglica na koje Gutalj upozorava, jesu prije svega osporavanje Dana Republike Srpske, zatim objavljivanje rezultata popisa stanovništva, opstrukcija povratka Srba u Federaciju, precrtavanje ćiriličnih toponima, osporavanje provođenja referenduma itd“, kaže Tomić.

Recenzent smatra da kada se sve uzme u obzir, Gutaljevi članci ponajviše daju sliku političke panorame BiH. „Da li je panorama BiH samo panorama Sarajeva, ili je BiH potreban politički vrh sa koga će se vidjeti i Banjaluka i Mostar, pitanje je budućnosti BiH“, navodi Tomić.

(infobirac.net)